Saili fa’amatalaga o le ma’i suka i lau gagana.
Auina mai le initaneti punaoa i le puleaina o le ma’isuka, mea’ai ma mea’ai taumafa paleni, gaioiga fa’aletino ma isi mea.
O le NDSS e tu’uina atu ia te oe ma lou aiga le tele o auaunaga lagolago e leai se totogi, polokalame, punaoa, ma oloa ua pa’ū le tau e ala i le NDSS e fesoasoani ia te oe e te olaola lelei fa’atasi ma le ma’i suka.
Fesili i lau foma’i po’o le faia’oga o le ma’i suka e lesitala oe ile NDSS. E mafai ona fesoasoani lea ia te oe e pulea lou ma’i suka.
E mafai ona e valaau le laina fesoasoani NDSS i le 1800 637 700 mo nisi fa’amatalaga. O e mana’omia se fa’amatala upu? E mafai ona e vili i le Translating and Interpreting Service (TIS) ile 131 450. Fa’ailoa lou gagana. Fa’atali se’i feso’ota’i atu i se fa’amatala upu, ona fesili lea mo le 1800 637 700.
Type 2 diabetes – Ma’i suka Ituaiga 2

Understanding type 2 diabetes
Mālamalama’aga e uiga i le ma’i suka itū’aiga 2

Type 2 diabetes: a quick guide
Ituaiga ma’isuka numera 2: ta’iala vave
Gestational diabetes – Ma’i suka i le taimi o ma’itaga

Understanding gestational diabetes
Malamalama i le maʻisuka faʻamaʻi
Management and care – Pulega ma le tausiga


Managing hypoglycaemia
Mata’itūina o le maualalo o le fua o le suka i le toto

Your diabetes annual cycle of care
Fuafuaga mo le siakiina o lou suka mo le tausaga ‘atoa

Diabetes and driving: a quick guide
Ma’i Suka ma le aveina o le ta’avale: o se ta’iala vave

Emotional health – Soifua maloloina tau lagona

When and how a psychologist can support me: a quick guide
O afea ma e fa’afefea ona lagolago se foma’i o le mafaufau ia a’u: ta’iala vave
Food and nutrition – Mea’ai ma taumafa maloloina



Making healthy food choices
Filifilia o taumafa mo le soifua malōlōina

Carbohydrate counting: a quick guide
Faitauga o Carbohydrate: o se ta’iala vave Faasamoa

The glycaemic index: a quick guide
Faasino upu a le glycaemic: o se ta’iala vave i le faa Samoa

Hints for healthier cooking: a quick guide
Auala e kukaina ai meaai Samoa e lelei mo le soifua maloloina: o se ta’iala vave





Carbohydrate, glycaemic index and fibre video
Meaai masoa, meaai e itiiti le masoa ma le fibre
Physical activity – Gaioiga fa’aletino
